KANTON SARAJEVO
Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo

Softver, licence, akcija

U 3. i 4. mjesecu 2012. u BiH je aktuelizirano pitanje licenci za softver. FUZIP je za mjesec dana akcije napravio 304 kontrole, koje su rezultirale prodajom softvera u vrijednosti reda 5 miliona KM. Radi se o inače velikim iznosima nabavki, a sam Microsoft kaže da zbog piraterije u BiH godišnje gubi 15 miliona dolara. Federacija se ovim odlučila za brzi pristup, sa naglaskom na prihodu od prometovanog PDV-a, a ne za postepeni pristup kojim bi se u određenom periodu, npr. 2 godine, podigla svijest i napravila kampanja koja će pomoći korisnicima. Dok je akcija reklamirana kao prilika za otvaranje radnih mjesta u IKT industriji, pri tome su se javile kritike da se na taj način zatvaraju radna mjesta u privredi, i da većina novca u stvari otječe iz BiH.

Korištenje nelicenciranih programa u BiH postoji iz više razloga: prešutno puštanje od strane proizvođača (uglavnom okupljenih u BSA) da softver uzme korijena radi kasnije naplate, pohlepa korisnika ka posjedovanju najboljih programa i lakomislenost korisnika da se to nikad neće platiti. U slučaju državnih organa/firmi, korištenje nelicenciranih programa je manje prisutno, jer se lakše odvajaju sredstva za njihovo plaćanje, čak i kada se radi o nekoliko miliona KM godišnje. Paradoks je da su to nekada kreditna sredstva, pa se kaže da "banka plaća".

Nesporno je da se mora voditi računa o licencama, i prije nabavke. Ovo ne znači uvijek jednostavno kupiti. Licencirani i bilo koji program se treba koristiti ako postoji jasna potreba i ekonomsko opravdanje za "ukupni trošak koštanja" (TCO), uz principe kao "najveća vrijednost za novac", ili čak za veće organizacije "interno znanje o procesima", itd. Pri tome treba paziti na brojne tehničke zamke raznih verzija i pravne začkoljice licenci koje mogu postojati po serveru, procesoru, klijentu, istovremenim klijentima, biti trajno važeće ili uz godišnje obnavljanje, itd. Ovi principi su navedeni u Odluci Vlade o softveru u Kantonu Sarajevo (iako je njeno provođenje posebna tema).

Prilikom akcije Inspekcije, neke IT firme su reagovale tako što su poslale ponudu za "legalizaciju", što je samo jedan od načina rješenja problema. Rijetko ko ili niko nije poslao punudu za radionicu o licencama: kako se odabiru i nabavljaju, kako se pohranjuju, evidentiraju i vode u stalnim sredstvima. Kako smo i sami državni organ, odlučili smo se ponuditi viđenje kojim možda možemo pomoći našim sugrađanima, bez obzira iz kojeg su grada/mjesta.

 

 

 

 

 

Mogućnosti: opcije odabira operativnog sistema (OS) i softvera

1. luksuzna

Kao OS se koristi Windows (u firmama verziji Pro), te tradicionalno poznati programi kao Microsoft Office, Nero, WinZip, Norton, možda Adobe Acrobat, AutoCAD. Problem? Softver po računaru košta 1.000 KM do 10.000 KM ili više. Rješenje? Ako radite u državnoj firmi, iznos nije toliko bitan, a ako radite u privatnoj, jednostavno trebate imati toliko sredstava da ovo platite. Ipak, treba pokriti razne stvari odnosno nabaviti više softvera, jer sam Windows ne omogućava otvaranje dosta formata dokumenata.

2. neodrživa

Kao OS se koriste poznati "brendovi" ali u nelegalnoj, krekovanoj varijanti. Ovo je rizik za kupca i prodavca, jer su se već dešavale sudske osude. Ovakav pristup je i nepotreban, pored ostalih mogućnosti, ako nemate vrlo specifične potrebe za skupim softverom koji radi samo na Windowsu. Ako imate, onda treba nešto platiti. Bez obzira je li u pitanju korištenje u firmi ili kući. Možda najgori primjer je korištenje nelegalnog jako skupog CAD programa samo za pregled i štampanje crteža, za što postoji besplatni preglednik.

3. konzervativna

Kao OS se koristi Windows (u firmama u verziji Pro), uz korištenje manje poznatih jeftinijih ili čak besplatnih programa, kao LibreOffice, CDburnerXP, 7-zip, F-Secure, PDF X-Change, ProgeCAD. Naravno, uslov je puna funkcionalnost u odnosu na potrebe. Problem? Navika korisnika, i inače slabo poznavanje korištenja računara. Rješenje? Odlučnost rukovodstva, i obuka korisnika.

Pogledati: www.techsupportalert.com/content/top-freeware-picks-category-editors.htm

4. inovativna

Kao OS se koristi Linux, uz korištenje brojnih programa koji svakako dođu uz njega. Problem? Navika korisnika, i potreba da se uskladi sistem, npr. da su podržani štampači i skeneri. Rješenje? Važno je odabrati prikladnu verziju i riješiti detalje, posebno u vezi izbora korisničkog sučelja, te tačno ustanoviti sve programe koji će se na njemu koristiti (kao i uvijek). Na kraju su to već poznati programi, kao LibreOffice, VLC, Firefox, Chrome, Opera, Skype.. i drugi koji obavljaju uobičajene zadatke. Izgled? Po želji, može izgledati kao Linux, Windows, Mac. Posebna upotreba? Postoje rješenja za grafiku, dizajn, zvuk, video.. a mogu se pokretati i Windows programi.

Pogledati: www.techsupportalert.com/content/best-free-software-linux.htm

 

Firme: standardizacija i upravljanje

Ova rješenja je korisno primijeniti kroz princip Standardne radne stanice, kao rješenja za softverske potrebe jednog zaposlenika. Ona pored operativnog sistema treba definisati sve dodatne programe, koji se po mogućnosti instaliraju automatski. Ovo omogućuje i bolju podršku korisnicima jer se svima pruža podrška u korištenju jednog programa, umjesto različitih softvera.

U nekim organizacijama je, za korisnike sa manjim zahtjevima, moguće postići produženje vijeka starijih i slabijih računara tako što se na njih postavi prikladni Linux sa laganim sučeljem (XFCE ili LXDE), uz zadržavanje i instaliranje svih standardnih programa, uključujući uredski paket i pretraživače, kao najčešće korištene programe.

Ovisno od veličine firme, odnosno broja korisnika, važno je upravljanje. To je softver za upravljanje radnim stanicama koji omogućava pregled softverskog i hardverskog inventara, ažurnost operativnog sistema i programa, automatsku instalaciju korisničkih aplikacija (spremnih za automatsku daljinsku instalaciju), daljinsku podršku, te sistem pomoći (helpdesk), praćenje mrežne i serverske infrastukture, redovno pravljenje sigurnosne kopije važnih podataka i drugi poslovi u okviru administracije informacionog sistema.

Iako je korisnicima vrlo važan uredski paket ("Office"), on uglavnom pravi nestruktuirane dokumente. Firmi je važniji sistem za upravljanje podacima, npr. sistem za upravljanje dokumentima (DMS), integrisano rješenje za obradu podataka (ECM) ili poslovni softver (ERP).

 

Na kraju

Zabrinjavajuće je da nastojanja da se postignu uštede, tako važne u teškoj ekonomskoj situaciji u BiH iz koje nema brzog izlaza, nemaju konkretnu podršku u javnosti i u samim državnim organima. Prvo, jer se niko u tome ne prepoznaje direktno, i drugo, jer korisnici često ne pridaju značaj pitanju cijene i uštede u odnosu na konkretni proizvod, odnosno potreba za korištenjem i mogućnosti koje softver pruža.

S druge strane, velike firme nisu zadovoljne sa ravnopravnim učešćem na tržištu, već usvajaju pristup "ili ste s nama ili protiv nas". "S nama" znači imati redovne ugovore o održavanju, a "protiv nas" znači biti izloženi djelovanju jakog lobija. U određenim slučajevima oni koji donose odluke imaju direktan sukob interesa, jer zastupaju firme koje favoriziraju, a koje imaju razgranatu mrežu partnera.